Poslovni običaji i interkulturalna komunikacija na primjeru Švedske 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 17 | Nivo: PIM Banja Luka

UNIVERZITET ZA
POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT
BANJA LUKA
Seminarski rad:
„Poslovni običaji i interkulturalna komunikacija na primjeru Švedske“
Trebinje, Januar 2010
SADRŽAJ:
Potpomognuta mirnom situacijom i neutralnošću u toku celog 20.-og vijeka, Švedska je postigla zavidan životni standard u mješovitom sistemu kapitalizma visoke tehnologije i znatnim beneficijama socijalne zaštite. Švedska ima moderan distributivni sistem, izuzetno dobar unutrašnji i spoljnji sistem komunikacije i visoko kvalifikovanu radnu snagu. Drvna gradja, vodena snaga i ruda gvoždja predstavljaju glavnu bazu privrede orijentisanu uglavnom prema spoljnoj trgovini.
Firme u privatnom vlasništvu čine oko 90% industrijske proizvodnje, od toga tehnički sector zauzima 50% od proizvodnje i izvoza. Poljoprivreda je zastupljena sa samo 2% radne snage.
Došlo je do brzih strukturnih promjena u industriji (brz rast sektora informacionih tehnologija (IT), veliko
...............................NAMERNO UKLONJEN DEO TEKSTA.................................
i učinile švedski izvoz manje podložnim medjunarodnim kolebanjima.
Ekonomija
Saobraćaj i komunikacije su od velikog znacaja za Švedsku. Vijekovima, dominiralo je brodarstvo, sa Štokholmom kao glavnom lukom na Baltiku, kasnije Geteborgom, kao velikom izvoznom lukom, i nizom luka na sjeveru za izvoz drveta. Izgradnja mreže željeznickih pruga (u 19. vijeku), omogućila je transport ruda iz planinskih rudnika na sjeveru.
U Švedskoj postoji 162 707 km asfaltiranih saobraćajnica te 1.428 km autoputeva.  Željeznički saobraćaj je u potpunosti privatizovan i u vlasništvu kompanija kao što su SJ, Green Cargo i dr., te niz manjih regionalnih fabrika. U Švedskoj postoji oko 255 aerodroma od čega je 147 većih s asfaltiranim stazama te 108 manjih s neasfaltiranim stazama.
Industrija
Bogati izvori željezne rude, drveta i hidroenergije, vječiti inzenjeri i radnici, omogućili su naglu industrijalizaciju, ranije siromašne i pretežno na poljoprivredu orijentisane Švedske. Ovi hrabri i vrijedni ljudi su svojim strpljivim i napornim radom kao i znanjem umjeli da iskoriste sve ono što im je priroda pružala. Najbogatiji resursi su crnogorične šume, hidroenergija, rude željeza, urana, i drugih minerala. Tradicionalno, teška industrija (npr. celuloze, papira, te crna metalurgija), ima veliko učešće u izvozu Švedske. Na industrijske proizvode otpada više od oko 80% ukupnog izvoza. Velike međunarodne kompanije kao sto su Ericsson, ABB, Electrolux, Volvo i Saab-Scania, učestvuju sa priblizno 60% zaposlenih u prizvodnji sa preko 80% izvoza industrijskih proizvoda. Na proizvode koji se zasnivaju na nauci (npr. farmaceutska industrija), otpada oko 10% novostvorene vrijednosti u proizvodnji. Industrija elektronskih i telekomunikacionih uređaja je posljednjih godina u ogromnom usponu. Prednjači kompanija Ericsson, sa najsavremenijom proizvodnjom sistema kompjuterske razmjene podataka, mobilne telefonije i laserskih programa. Kompanija ABB, koja uglavnom proizvodi generatore i ostala postrojenja za prenos i distribuciju električne energije, uređaje za automatske prozvodne linije, robotiku i opremu za savremene elektrificirane pruge, sarađuje sa oko 1000 kompanija u oko 140 zemalja svijeta.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]